NOVOSTI

INTERVJU: NAČELNIK OPĆINE MAGLAJ MEHMED MUSTABAŠIĆ

Razgovarala: Lejla KURTOVIĆ

SARAJEVO, 15. NOVEMBRA (ONASA) - Načelnik Općine Maglaj Mehmed Mustabašić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o trenutnoj ekonomskoj situaciji na području ove općine, nosiocima privrednog razvoja, zatim šta Općina čini kako bi privukla inostrane ulagače, općinskim izdvajanjima za poticaje privredi, najznačajnijim projektima i planovima Općine u narednom periodu.

ONASA: Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju na području općine Maglaj?

MUSTABAŠIĆ: Maglajska privreda se grčevito bori sa ekonomskom krizom i uspijeva u tome, tako da već bilježimo trend rasta zaposlenih. Mogu reći da je situacija trenutno prilično dobra.

ONASA: Ko su nosioci privrednog razvoja Općine i koje grane imaju najveće potencijale za ulaganje?

MUSTABAŠIĆ: Ovdje bih prvenstveno spomenuo Natron Hayat, kompaniju koja zapošljava oko 850 radnika. Posljednjih godina su počeli pozitivno poslovati, a period prije toga je obilježilo investiranje, razvoj, osvajanje tržišta... Njihovo ulaganje je oko 90 miliona eura u pokretanje proizvodnje i sada su stabilan privredni sistem, uglavnom izvozno orjentisan. Njihov jedini problem je sirovina, odnosno crnogorično drvo, te neki neuređeni odnosi u smislu da električnu energiju daju po jako jeftinoj tarifi, a kada im zatreba, onda je kupuju po industrijskoj, skupljoj cijeni. Hatron Hayat je privatiziran po principu joint venture. Starom Natronu su ostavljene obaveze i novi vlasnik ga polako kupuje. Kao jedan lijep gest spomenuo bi to da je svim radnicima starog Natrona koji su trebali u penziju ponuđena naknada da idu u penziju, a da zaposle svoje dijete.
Također, imamo izvozno orjentisanu firmu Bontex koja proizvodi košulje. Osim za izvoz, oni rade i za domaće tržište. Uglavnom rade za poznatog kupca i oko godinu dana unaprijed imaju raspodate košulje i znaju kada trebaju kome poslati kontingent robe. Pretežno izvoze na tržište Švicarske. Uskoro se očekuje otvaranje još jednog pogona u kojem će posao dobiti oko 100 radnika.
Među nosiocima privrednog razvoja u Maglaju je i HM promet. Riječ je o firmi iz tekstilne industrije koja ima oko 260 radnika. Izvozi HTZ opremu za kompanije BMW, KIA, Maggi, zatim uniforme za ljekare i uposlenike u hotelima... Postoji mogućnost da, u saradnji sa njemačkim partnerom, naprave još jednu fabriku sa 300 do 350 radnika, ali o tome se još pregovara.
Imamo i Saraj-Milk mljekaru kapaciteta 11.000 litara mlijeka. Mi potičemo naše mljekare i mljekaru na način da dajemo poticaj od tri feninga po litru ako kupuje mijeko od mljekara sa područja općine Maglaj. Naši poljoprivrednici na raspolaganju imaju 100.000 KM iz budžeta, a za mlijeko dobivaju poticaj od 10 feninga po litru. To se pokazalo kao veoma motivirajuće, jer se na taj način razvija poljoprivreda i otvaranju se velike farme u Maglaju.
Tu je i Primus koji ima oko 100 radnika i proizvodi građevinsku stolariju, zatim Hajdić niskogradnja sa oko 20 radnika, Geoput sa oko 10 radnika, Feram Art Iron koji radi kovanu galanteriju za italijansko tržište, pekara i privredno društvo Non-stop koji snabdijevaju hljebom Konzumove centre, a imamo i dosta prevozničkih firmi. Do kraja ove godine treba da se otvori i novi Motel "Bistrica", a vrijednost ulaganja procjenjuje se na dva miliona KM.

ONASA: Kakvi su trendovi, odnosno da li imate najave otvaranja još novih privrednih subjekata?

MUSTABAŠIĆ: Naglasio bih da u Maglaju postoji trend otvaranja novih preduzeća, posebno od naših ljudi iz inostranstva.
Trenutno imamo 210 društava sa ograničenom odgovornošću i 370 radnji, iako smo mala općina.
U Maglaju se godišnje bilježi rast otvaranja novih preduzeća za oko tri do pet posto. Ovdje bih napomenuo da se uskoro očekuje da IKEA počne proizvodnju u Maglaju i posao će dobiti oko 30 radnika (proizvodnja stolica).
Također, u Maglaju imamo deset poslovnih zona, od kojih je jedna u našem, a ostale u privatnom vlasništvu.

ONASA: Šta Općina čini kako bi privukla inostrane ulagače?

MUSTABAŠIĆ: Kod nas procedura za registraciju nove firme traje sedam dana. U Općini smo formirali Odjeljenje za lokalni razvoj, a imamo i savjetnika za mala i srednja preduzeća. Oni su zaduženi da privrednika odvedu u resorno ministarstvo, banku ili neku drugu instituciju koja je važna za potencijalnog investitora, te da mu daju sve potrebne informacije kako bi se uvjerio da ima interes da otvori firmu u Maglaju. Istovremeno, u Vladi Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) djeluje Biznis servis centar, odjeljenje koje je zaduženo da ubrzava određene procedure.
Također, na web stranici Općine Maglaj dostupne su sve informacije koje su potrebne privrednicima, afiši, brošure...
Moram napomenuti da u narednom periodu planirano napraviti tačnu evidenciju ljudi iz Maglaja koji sada žive u inostranstvu, kako bismo napravili dane dijaspore jer smatramo da tako možemo stvoriti prilike za nova ulaganja u Maglaj.

ONASA: Koliko Općina izdvaja za poticaj privredi i na koji način obezbjeđujete dodatna sredstva?

MUSTABAŠIĆ: Kada je riječ o poticajima, Općina iz budžeta izdvaja 100.000 KM za poljoprivredu. Naš budžet je relativno mali, oko šest miliona KM. Kao što sam već rekao, izdvajamo 10 feninga po litru mlijeka, zatim 20 KM po dulumu zemlje gdje je zasijan kukuruz, a 1 KM po m2 plastenika/staklenika.
Na području općine imamo tri zemljoradničke zadruge i devet udruženja kojima apliciramo za kantonalna i federalna sredstva i pomažemo im da dođu do tih sredstava.
Ove godine smo organizovali obuku za mlade nezaposlene osobe sa Biroa rada. Bilo je 16 polaznika i pravili su projekte samozapošljavanja, nakon čega je nezavisna ekipa iz Regionalne ekonomske zajednice (REZ) ocijenila tri najbolja projekta koje smo nagradili sa po 5.000 KM da otvore privatnu radnju, a za 2012 godinu ćemo planirati 50.000 KM za 10 mladih poduzetnika.
Također, osiguravamo sredstva za sve projekte koje apliciramo prema EU, kantonalim i federalnim razvojnim agencijama, ambasadama... Imamo izuzetno dobru saradnju sa ambasadama Češke, Mađarske, Švicarske i dr.
Kako bismo podstakli stanovništvo da ne odlazi iz starog dijela grada, stare zanate i obrte smo oslobodili plaćanja taksi i poreza, kao i sve druge radnje u Starom gradu.

ONASA: Koje je najznačajnije projekte Općina realizirala u 2011. godini?

MUSTABAŠIĆ: Jedan od najznačajnijih projekata odnosi se na Poslovnu zonu Misurići, u koju je uloženo 370.000 KM i koja je već formirana u smislu urbanističkog reda, a trenutno radimo kanalizaciju i pokušavamo projektovati i sa Direkcijom cesta Federacije BiH (FBiH) uraditi uključno-isključnu petlju. U proteklom periodu, u saradnji sa Njemačkom organizacijom za razvojnu saradnju (GIZ) i REZ-om, uradili smo marketing-plan te poslovne zone.
Također, privodimo kraju tehničku dokumentaciju za sistem centralnog grijanja na biomasu, a istovremeno radimo glavni projekat za kotlovnicu. U sklopu tog projekta potreban nam je teretni most na rijeci Bosni, koji bi trebao nositi cjevovod. Za taj most pripremili smo svu potrebnu dokumentaciju, kao i Glavni izvedbeni projekat vrijedan oko 200.000 KM, te smo ovaj most već kandidovali prema određenim ambasadama, a njegova vrijednost je oko 2.000.000 KM. Uporedo s tim aktivnostima, pregovaram s Natron Hayat-om da se njihov višak energije iskoristi za grijanje, jer oni imaju kotao na biomasu, sve dozvole i deponiju, odnosno sve preduslove da se uključe o projekat.
Tu je i projekat Lokalne akcione grupe (LAG) regije Doboj-Maglaj "DO-MA čisto", koji je počeo ove i trajaće do 2013. godine. Riječ je o projektu upravljanja otpadom u okviru kojeg su općine Maglaj i Doboj dobile po 400.000 eura i u njemu učestvuju sa po 10 posto. Na osnovu tog projekta Doboj dobija regionalnu deponiju koja će pokrivati 13 općina, a Maglaj Komunalno javno društvo oprema smećarama, kontejnerima, presama za papir...
Za nevladine organizacije (NVO) smo realizovali projekat UNDP LOD 1 vrijedan 194.000 KM, a u okviru projekta "Tour de lag", vrijednog 60.000 KM, urađena je rekonstrukcija i sanacija tvrđave u Maglaju. Takođe, od Kantonalnog i Federalnog ministarstva poljoprivrede, a uz učešće Općine Maglaj, dobili smo dvije vodenice na rijeci bistrici sa automatskom pakirnicom.
Očekivali smo i da počne realizacija projekta Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD), ali to se još nije desilo. Riječ je o projektu u koji je uključeno 15 općina iz FBiH, među kojima i Maglaj, a fond je 16 miliona USD. Čekamo da se formira državna vlada i ta sredstva će biti operativna.

ONASA: Šta Općina čini u oblasti pružanja pomoći za sanaciju klizišta?

MUSTABAŠIĆ: U ovoj godini smo dosta sredstava potrošili za klizišta. U Maglaju na oko 290 km2 imamo više od 600 klizišta. Za idejno rješenje za sanaciju najvećeg klizišta, na kojem je popuno uništeno 28 objekata sa 35 porodica, prema mišljenju geologa potrebno je više od 100.000 KM, a pretpostavka je da bi sanacija koštala oko tri miliona KM. Zbog toga ćemo se, vjerovatno, zadržati na idejnom projektu, poravnati zemljište i pretvoriti ga u poljoprivredno. Jedno klizište u Šehićima smo upotpunosti sanirali, a vrijednost tog projekta je bila oko 200.000 KM. Predstoji nam projekat prema Donjim Bradićima od oko 100.000 KM, gdje postoji opasnost da to mjesto bude potpuno odsječeno od ostatka općine Maglaj.
Moram napomenuti da smo mi evidentirali ugrožena područja i uradili projekte ili predmjere radova, raspisali konkurs za odabir firme koja će utvrditi kojim objektima na tim područjima prijeti opasnost od klizišta, te da li ih je potrebno i kako zaštiti ili ćemo ih morati iseliti. Osnovne građevinske zahvate smo radili na gotovo svim klizištima. Uz pomoć Kantonalne i Federalne vlade, posebno Civilne zaštite FBiH, potpuno smo riješili sve porodice iz Suljakovića, uglavnom dodjelom finansijskih sredstava, a oni su ili kupovali ili gradili nove kuće - stanove, te tako riješili trajno svoj stambeni problem.

ONASA: U kojoj fazi je izrada "Strategije razvoja općine Maglaj 2012-2018. godina" i šta je njen konačan cilj?

MUSTABAŠIĆ: Ove godine nam ističe petogodišnja strategija razvoja koja je dosta dobro realizovana. Iako još radimo statusnu analizu, već sada mogu reći da je realizovano oko 80 posto te strategije. Preostalih 20 posto su bili određeni projekti koji su bili nerealni.
Novu, sedmogodišnju strategiju razvoja radimo po "miPRO metodologiji", odnosno po metodologiji integriranog planiranja, u čemu će nas pratiti OSCE, a pokušaćemo uključiti i GIZ. Mi smo inicirali pravljenje ove strategije po miPRO metodologiji, a nadamo se da će to uraditi i ostale općine kako bismo koristili istu terminologiju i pravili dokumente i projekte kojima će se moći aplicirati za sredstva iz fondova EU, ali i fondova u BiH, FBiH i kantonima.
Prema svjetskim standardima, formirali smo sektorske grupe za pripremu strategije koje pokrivaju: privredu, društveni razvoj i ekologiju. Svaka sektorska grupa će pozivati javnost da se uključi u izradu strategije, koja bi trebala biti gotova polovinom sljedeće godine.

ONASA: Na čemu će biti akcenat rada Općine u 2012. godini?

MUSTABAŠIĆ: Naredne godine ćemo pokušati pustiti u rad punim kapacitetom barem jednu poslovnu zonu. Pokušaćemo najvećoj poslovnoj zoni, Misurići, dati značaj jer je blizu grada, uz magistralni put, a radimo i na njenoj infrastrukturi.
U proteklih sedam godina, koliko sam na mjestu načelnika Općine Maglaj, pravili smo oko 11 km asfaltnog puta godišnje. Napravili smo i jednu saobraćajnicu sa kružnim tokom koja vrijedi oko četiri miliona KM, tako da smo izmjestili "teški saobraćaj" iz centra grada.
Namjeravamo projektovati gradski most na rijeci Bosni prema Bijeloj Ploči, a onda ćemo pokušati osigurati sredstva za njegovu realizaciju.
Izgledno je i da ćemo dobiti oko 300.000 eura za projekat Delibegov han, kako bismo obnovili taj kulturno - historijski spomenik i na tom mjestu pružili kompletnu turističku uslugu. Taj projekat radimo zajedno sa REZ-om.
Interes nam je i da u narednom periodu omogućimo bolju putnu komunikaciju između Novog Šehera i Teslića, kao i Novog Šehera i Tešnja. Inače, u Novom Šeheru gravitira od 7.000 do 9.000 ljudi, i tu se desio najveći poslijeratni povratak. U saradnji sa kompanijom 'Širbegović' u toku je gradnja sportske dvorane vrijedne dva miliona KM, koja bi bila školska, a zadovoljavala bi i potrebe stanovnika novošeherskog kraja za kulturnim i sportskim događajima, što bi trebalo doprinijeti zbližavanju sva tri naroda tog kraja. Taj projekat bi trebao biti završen u 2012. godini, čemu se iskreno nadamo.
U toku je i projekat Turske međunarodne agencije za saradnju i razvoj (TIKA), vrijedan milion KM, za harem, te vanjsko i unutrašnje uređenje džamije Kuršumlije, a namjera nam je da taj projekat proširimo i na Trg Alije Izetbegovića, te ga upotpunosti obnovimo.
Mjesnim zajednicama pridajemo poseban značaj. Obećali smo poligon sportskih igara svakoj od 20 mjesnih zajednica. Taj projekat privodimo kraju i nadamo se da će biti završen u 2012. godini.
Nastavljamo izgradnju putnih komunikacija, vodovoda i kanalizacija po mjesnim zajednicama i u tome očekujemo pomoć svih nivoa vlasti u BiH, a dosta projekata kandidujemo prema EU, ambasadama, vladama, kao i fondovima EU. (kraj)