Iz svoje bogate historije grad čuva: svoju Tvrđavu, Jusuf-pašinu džamiju (Kuršumliju), Fazli-pašinu džamiju, džamiju Sukijju, Svetište sv.Leopolda Mandića, crkvu sv. Ilije Proroka, Uzeirbegov konaka i Delibegov han, svoje stećke i kamene kugle. Čuva svoju biblioteku, koja spada u najljepše u Bosni i Hercegovini i Festival "Studentsko ljeto". Aleje platana i katalpi dio su zelenog pojasa u samom centru grada. Maglaj i njegova okolina sa netaknutom prirodom i izletištima pogodan je za razvoj turizma i rekreativne sadržaje.
KURŠUMLIJA DŽAMIJA
Najmonumentalnija građevina u starom dijelu Maglaja je svakako Jusuf-Pašina ili Kuršumlija Džamija. Po svojoj arhitektonskoj koncepciji spada medju najljepše spomenike turskog doba u Bosni i Hercegovini. Džamija je podignuta u drugoj polovini XVI vijeka, po jednima 1560., a po drugima 1580. godine. Legenda kaže da je džamija, kao i nekadašnji hamam, gradjena kamenom koji je prenošen s ruke na ruku povrh sela Bakotic i Ulisnjak iz brda Vis.
Vali Recep Yazicioglu džamija
Džamija je ime dobila po preminulom valiji turskog grada pobratima Erzincana, oji je bio incijator izgradnje džamije na lijevoj obali Bosne. Džamija je izgrađena sredstvima vakufa iz Ankare (Turska) i savršena je kombinacija tradicionalnog i modernog stila.
UZEIRBEGOV KONAK
Izuzetno lijep objekat uz samu obalu Bosne. Sagrađen u starobosanskom stilu XIX vijeka negdje oko 1875. godine. Priča se da je prizemlje urađeno od tesanih kvadera koji su bili pripremljeni za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša. Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salih-beg Uzeirbegović.
DELIBEGOV HAN
Hanovi i karavan-saraji nicali su na svim putnim pravcima pa tako je Maglaj dobio svoj, Delibegov han na lijevoj obali Bosne.
Podignut je u drugoj polovini XIX vijeka i dugo je bio jedini objekat u maglajskom polju.
Delibegov han je u zadnjem ratu bio potpuno devastiran i gotovo izgubljen. Tokom poslijeratnog razdoblja - poput mnogih vrijednih objekata kulturne i graditeljske baštine, tako je i ovaj spomenik graditeljskog naslijeđa pretrpio dodatnu štetu zbog izloženosti vremenskim i ostalim nepovoljnim utjecajima (vlaga, promjena temperature, itd.).
Han je obnovljen 2013. godine Projektom "Prošlost za budućnost" (Past for the Future), u sklopu programa “Pripremne akcije za očuvanje i obnovu kulturne baštine u područjima sukoba na Zapadnom Balkanu za 2010“ koji je finansirala Europska unija, a implementiran je u partnerstvu REZ Agencije (Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna BiH) i Općine Maglaj.
TVRĐAVA
Gradina ili tvrđava nastaje u 13.vijeku i to je prva srednjovjekovna utvrda koju su kasnije dograđivali Turci. Uprkos svom nepristupačnom položaju, kulama, zidinama i tabijama, puškarnicama i topovima, šahi puškama i misirskim fitiljima, tvrđava je u nekoliko navrata nakratko osvajana. Prvi put kod provale već pomenutog Eugena Savojskog, zatim 100 godina kasnije kad su njeni branioci otvorili kapije cesarskom vojskovođi Laudonu, da bi to učinili i 1850.godine i pred Omer-pašom Latasom koji je u Bosnu došao da pokori njegov begovat.
Uz Gradinu je i sahat-kula u kojoj je nekada bio zlatni čan odnosno zvono. Međutim, njegovo postojanje nisu potvrdili ni osvajači kojima takva dragocjenost ne bi mogla lahko da promakne.
SAHAT-KULA
U predvorju maglajskog starog grada stoji dobro očuvana sahat-kula, koja danas nije u ispravnom stanju. Nastala je 17. oktobra 1697. Kako su se za njene popravke i za sve ostalo brinuli desetljećima članovi porodice Uzeirbegovića, nije isključeno da ju je neko od njih i sagradio. U drugoj polovici prošlog stoljeća o satu se brinuo maglajski sahadžija Mahmud Đonlija, čija je kuća bila u istom predvorju. Njegovi preci bili su u službi maglajske posade, u odjelu đonlija (dobrovoljaca). Zadnji član porodice Uzeirbegovića, koji je ovu kulu popravio bila je Vasvi-hanuma, supruga Mustajbega Uzeirbegovića, rođena Osmanbegović. Po njenoj oporuci, kupili su 1923. godine u Zagrebu na sajmu zvona za sahat-kule u Maglaju i Gradačcu, njen muž Mustaj-beg i bratić Osman-beg Osmanbegović. Kako je ovaj objekat situiran na litici, to mu je prednja strana nešto viša od suprotne. U horizontalnom presjeku ta kula je kvadrat sa stranicom od 3,07 m, visina prednje strane je 17,10m a suprotne 14,77m. U 1955. godini radilo je još pet sahat kula i to u Sarajevu, Prušcu, Foči, Maglaju i Tešnju. Prve dvije pokazuju vrijeme á la turca, a ostale idu po srednjoevropskom vremenu.
Maglajska kamena kugla i stećak
Postavljeni na platou ispred zgrade Općine. Maglajska kugla pronađena je 1979. godine u tunelu „Sikola“. Procijenjena starost kugle je 12.000 godina. Stećak, postavljen po pravcu istok-zapad, je s lokacije Smajlovac. Potiče najvjerovatnije iz perioda od 12. do 15. stoljeća.
Crkva sv. Ilije Proroka
Crkva Svetog Ilije Proroka sagrađena je u periodu od 1906. do 1908.godine u duhu istoricizma. Jednobrodno zasvođena građevina, s bočnim pjevnicima, zvonikom na zapadnoj strani i apsidom istočnoj. Na crkvi postoje dva portala: glavni na zapadnoj strani i sporedni na južnoj strani objekta. Tradicionalno, hramovna slava organizira se 2. augusta.
Svetište sv. Leopolda
Prvo sagrađeno svetište u čast sv. Leopolda Bogdana Mandića. Prosvećeno je 17. srpnja/jula 1979. godine. Patron župe obilježava se 12 svibnja/maja na blagdan sv. Leopolda, koji je sahranjen u Padovi (Italija), a u ovom svetištu čuvaju se moći sv. Leopolda-koje predstavljaju najveći dio kostiju sačuvan izvan Padove. U samom svetištu nalazi se kopija sobice iz svetišta u Padovi.
IZLETIŠTE BORIK
Čist zrak i staza za šetnju garantuje svima koji posjete Borik da njihov odmor to zaista i bude. Mjesto pogodno za izlete, okruženo je visokim borovima koji duž staze pružaju odličan relaksirajući i čist zrak.
BISTRICA
Još jedno od posjećenih mjesta koje se nalazi izdvojeno od grada, svojim prirodnim abijentom okuplja veliki broj posjetitelja, koji redovno proslavljaju praznike i vikende uz mirnu unutrašnjost Bistrice. Godišnje bude i do dvije hiljade posjetitelja. Prostor je okružen borovom šumom, a posebnu čar ovom izletištu daje žubor i osvježenje male rijeke Bistrice.
Još vrijedno mjesto koje treba istaći jeste pećina Mokra i Suha Megara u Donjem Rakovcu, izuzetno vrijedan prirodni ambijent.
Zato Vam želimo dobrodošlicu u grad, koji se oporavlja od nezapamćene poplave 2014. godine i kojim Vam ima mnogo toga za ponuditi od privrede do kulture, od obrazovanja do sporta, od historije do turizma.
Vaše je samo da donesete odluku da nas posjetite.