Pod pokroviteljstvom načelnika općine, održana je promocija knjige "Maglaj kroz novinarske tekstove 1992-1996." autora prof.dr. Dželala Ibrakovića u izdanju Instituta za istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Po želji autora, prva promocija je održana u našem gradu. O knjizi je govorio autor i promotori: doc.dr. Abdel Alibegović, doc.dr. Muamer Džananović, direktor Instituta i Hajdar Arifagić, novinar u penziji.
U ime načelnika obratio se pomoćnik Faris Habibović i kazao: "Gospodin Ibraković je svojim perom bilježio ono što se drugi nisu usudili, ono što su mnogi pokušali ignorisati ili izbrisati, svakodnevnicu običnih ljudi u neobičnim okolnostima rata. I upravo zato ova knjiga ima ogromnu vrijednost, kako dokumentarnu, tako i ljudsku. Ona je podsjetnik na cijenu slobode, ali i na snagu zajedništva."
Knjiga je rezultat istraživanja i analize arhivske i druge relevantne građe o prilikama i stanju u Maglaju i Bosni i Hercegovini u vremenu mirnodopskog razvoja, priprema za agresiju i samog čina agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Kao osnovu su poslužili objavljeni novinarski tekstovi autora, njegove zabilješke iz dnevnika, te tekstovi novinara iz Maglaja, ali i iz inostranstva, koji su autentično oslikavali stanje u gradu pod opsadom. Maglaj je pretrpio velika razaranja i zločine, ali se kako i ova knjiga svjedoči, herojskom borbom uspio odbraniti od 1992. pa sve do 1996. godine, uprkos djelovanju udruženih agresora.
Dr. sc. Muamer Džananović, u svojoj recenziji, između ostalog, je istakao:
„Struktura knjige pažljivo je koncipirana: kroz novinske tekstove, intervjue, lična svjedočenja i dokumentaristički pristup, autor otkriva jednu ratnu mikrohistoriju, ali i širi narativ o borbi za dostojanstvo, informaciju i slobodu u uslovima opsade, razaranja i svakodnevne nesigurnosti. Maglaj u ovom djelu postaje simbol otpora, ali i prostor gdje su se vrijednosti slobodnog novinarstva i građanske odgovornosti sačuvale uprkos okolnostima koje su ih pokušale ugušiti. Već u uvodu knjige autor jasno postavlja ton djela, naglašavajući da ovo nije 'konačna priča' o Maglaju, niti o maglajskoj viteškoj brigadi. To nije ni pokušaj generalizacije niti glorifikacije. Naprotiv, ovo je zbirka tekstova, onih sačuvanih i pronađenih – koje svjedoče o specifičnom vremenu i prostoru. Ti tekstovi su, uglavnom, „sa lica mjesta“ i iz „prve ruke“ i kao takvi ovom djelu daju značajnu dozu autentičnosti svjedočenja“.
Doc. dr. Abdel Alibegović o knjizi je napisao: „Ova knjiga, pored nesumnjive historiografske vrijednosti, predstavlja i duboku sociološku analizu bosanskohercegovačkog društva. Autor vješto povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, pokazujući da historija nije samo nešto što se dogodilo – ona je nešto što i dalje traje u našim institucijama, našoj kolektivnoj svijesti i našim svakodnevnim životima.“
Hajdar Arifagić kazao je: "Ova knjiga je i dokument nade, prkosa i duha jednog grada koji nije pokleknuo. Zahvaljujući ovoj knjizi, generacije koje dolaze moći će razumjeti šta je značilo biti Maglajlija od 1992. do 1996. godine. Moći će učiti o hrabrosti, solidarnosti, ali i o ulozi novinara – koji tada nisu trčali za klikovima i senzacionalizmom, već su doslovno spašavali istinu.Neka ova knjiga bude ne samo podsjetnik, već i putokaz – kako se voli i brani istina, kako se čuva grad, i kako se ostaje čovjek, bez obzira na okolnosti."
Promocija i ovog izdanja izazvala je veliki interes u našem gradu.