NOVOSTI

Općina  Maglaj je odličan primjer uspješne saradnje sa dijasporom, a najbolji pokazatelj jeste upravo ono što drugi pišu o nama.

Tekst preuzet sa portala UNDP BIH.

Uključenje Općine Maglaj u projekat "Dijaspora za razvoj (D4D)", koji je nastao u partnerstvu Vlade Švicarske i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), doprinijelo je sistemskom pristupu za kontinuiranu saradnju i koordinaciju sa dijasporom. Projektne aktivnosti uključile su sačinjavanje Akcionog plana saradnje sa dijasporom, prijenos znanja i mentorstvo dijaspore u cilju kreiranja novih radnih mjesta.

Tada, 2018. godine, Općina Maglaj je unaprijedila svoje kapacitete u cilju povezivanja i pružanja kvalitetnih usluga članovima dijaspore, te privlačenja znanja i investicija dijaspore. Kreiran je Akcioni plan saradnje sa dijasporom i, uz podršku projekta D4D, uspješno realizirana inicijativa Općina Maglaj i dijaspora – zajedno za razvoj, gdje je u saradnji sa privrednicima iz dijaspore sprovedena obuka i prekvalifikacija za 33 radnika u dva in-house trening centra. Uspostavljen je i Ured za dijasporu za kontinuiranu saradnju i koordinaciju sa dijasporom, te je rekonstruisana  zvanična web stranice Općine Maglaj na kojoj su uspostavljeni online modul za dijasporu i aplikacija za registraciju dijaspore u e-registar dijaspore.

Nermin Bešlagić, D4D koordinator i stručni savjetnik za lokalni razvoj i poduzetnišvo u Općini Maglaj objašnjava strateško pozicioniranje dijaspore u svakodnevnom radu: Općina Maglaj je kroz svoje strateške i operativne planove, pa samim tim i dnevne aktivnosti, prepoznala ulogu i značaj dijaspore kao jednog od najvećih potencijala lokalnog razvoja. Istovremeno, mi želimo da naši ljudi u inostranstvu znaju da imaju nekoga ko stoji iza njih i prepoznajemo našu obavezu čuvanja kvalitetnih veza sa svojim stanovnicima koji trenutno ne žive u Maglaju.

Kako se piše domovina

Projekat „Kako se piše domovina“ bio je namijenjen djeci domicilne dijaspore i osmišljen je kroz realizaciju radionica u kojima su djeca iz dijaspore imala priliku da se socijalizuju međusobno, ali i sa djecom iz lokalne sredine, da upoznaju zavičaj, razvijaju osjećaj ljubavi prema domovini, te da uče ili usavršavaju znanje svog maternjeg bosanskog jezika. Općina Maglaj je projekat “Kako se piše domovina” prepoznala  kao značajan faktor lokalnog identiteta koji je presudan za očuvanje dugoročnog odnosa sa dijasporom.

Nermin Bešlagić objašnjava: „Kroz redovnu komunikaciju sa našim ljudima u dijaspori, prepoznali smo veliki napor, borbu i entuzijazam da njihova djeca, pored redovnog obrazovanja, nauče i bosanski jezik. Na žalost, značajan je broj mladih iz dijaspore koji otežano ili nikako ne govore bosanski jezik.“

Nepoznavanje jezika predstavlja komunikacijsku barijeru koja dovodi do prekida veza sa kulturnom i historijskom baštinom Bosne i Hercegovine. Jednostavno rečeno, bez poznavanja jezika, nove generacije dijaspore u svojoj domovini postaju stranci.

Radionice zabavno-edukativnog karaktera pod nazivom „Kako se piše domovina“ su realizirane u organizaciji Opće biblioteke Maglaj i bile su namijenjene djeci domicilne dijaspore, kao i svoj lokalnoj djeci koja su željela da učestvuju u programu sa osnovnim ciljem očuvanja maternjeg jezika djece i mladih u dijaspori, ali i sa ciljem upoznavanja sa zavičajnom kulturom i tradicijom.

U realizaciju projekta su bili uključeni profesori jezika i književnosti, pedagozi i psiholozi, te umjetnici iz oblasti muzike i slikarstva. Direktorica JU Opća biblioteka Maglaj, Nina Bunjevac Salkić, opisuje kako su izgledali ovi časovi: „Na radionice se prijavilo 86-ero djece i sedmično smo radili po desetak radionica. Počeli smo od osnova maternjeg jezika, a program smo prilagođavali onima koji su već posjedovali određeno znanje. Zamolili smo i našu lokalnu djecu da nam pomognu, jer je najlakše i najbrže učiti od svojih vršnjaka, kroz igru. Mislim da je ta interakcija među djecom odigrala jednako važnu ulogu kao i predavanja.“

Pored jezika, djeca su učila o historiji i kulturi grada Maglaja i Bosne i Hercegovine. Na kraju ljeta, na završnom druženju, kreirana je slikovnica „Pišem i čitam domovinu“. To je bio zbir radova sa radionice, i danas služi kao podsjetnik na napredak koji su djeca ostvarila.

Nermin Bešlagić smatra da postoji velika potreba za ponovnu organizaciju radionica ovog tipa, kada to dozvole uslovi vezani za pandemiju COVID-a 19,  a koje bi doprinosile očuvanju jezika, povezivale djecu i omladinu dijaspore i lokalnog stanovništva, te gradile pretpostavke za očuvanje BH kulture i tradicije u dijaspori.

Prema službenim procjenama, u prvoj i drugoj generaciji dijaspore živi oko 2 miliona ljudi u oko 50 zemalja širom svijeta. Projekat D4D, kroz čiju su podršku radionice održane, ima za cilj povećati socioekonomske prilike i perspektive za ljude u BiH, te unaprijediti njihovu egzistenciju kroz snažniji angažman dijaspore.

O planovima za budućnost saradnje sa dijasporom, Bešlagić kaže: „Teško je pobrojati sve vidove moguće saradnje sa dijasporom, kao i moguće benefite za lokalnu zajednicu, ali neki od njih su prijenos znanja i tehnologija, saradnje u oblasti nauke i obrazovanja, direktne investicije te organizacija sportskih i kulturnih aktivnosti.“

Prema njegovim riječima, afirmacija identiteta i pripadnosti Maglaju i BiH, te očuvanje maternjeg jezika, preduslov su za kvalitetnu dugoročnu saradnju. Dijaspora može pomoći i pomaže razvoju BiH. S obzirom na potencijal koji ona nosi, tek treba da vidimo prave rezultate njenog doprinosa.